 |
Otok Murter u sjeverozapadnom dijelu šibenskog arhipelaga s mnoštvom prekrasnih pješčanih plaža, od kopna odvojen dvadesetak metara širokim morskim tjesnacem.
S kopnom je povezan 37 metara dugim pokretnim mostom. Blizina Nacionalnih parkova - Kornati (15 km), Krka (50 km) i Paklenica (100 km), otok čini još atraktivnijim mjestom na kojemu ćete u potpunosti odmoriti duh i tijelo. Površina otoka je 18,7 km² a najviši vrh Raduč diže se 125 m iznad mora. Pretežito strma jugozapadna obala razvedena je brojnim pješčanim uvalama. Na sjeveroistočnoj šumovitoj obali razvila su se naselja Jezera i Tisno, a na sjeverozapadu otoka, oko prapornog polja s brojnim bunarima, Betina i Murter podno Raduča.
Klima - prosječna temperatura mora ljeti iznosi 23,9°C, a otok godišnje grije 2 699 sunčanih sati. Prosječna temperatura zraka u siječnju iznosi 6,90°C, u srpnju i kolovozu 24,7°C, dok maestral, najčešći ljetni vjetar, ublažava žegu i dane čini izuzetno ugodnima.
Povijest - otok je nastanjen od davnina, a najstariji poznati stanovnici bili su Iliri, o čemu svjedoče ostaci ilirsko-rimskog naselja Colentum kraj Betine. U 13. st. na otoku postoje dva veća naselja - Jezera i Veliko selo (današnji Murter). Betina i Tisno nastali su u doba turskih provala u ove krajeve, najvjerojatnije početkom 15. st. Otok Murter spominje se godine 1318. kao Insula Mortari. Arheološki lokaliteti koje valja posjetiti su poluotok Gradina između Betine i Murtera, Plitka vala između Tisnoga i Betine te Ivinj.
Betina
Prvi puta se spominje 1423. godine kada je imala 8 kuća s 15 osoba. Broj stanovnika se povećava krajem 16. st. kada se tu naseljavaju izbjeglice iz Vrane koje bježe od Turaka. Crkva se gradi već u 15. st. a 1601.gradi se nova crkva na mjestu stare. Godine 1720. dobiva 2 pokrajnje lađe. Današnji zvonik sagrađen je 1752. Do 1640. pripada župi Murter, a 1680. postaje samostalna župa. Austrijska vlast ukida župu 1849. i naselje pripaja kao kapelaniju Murteru. Samostalna župa postaje 1879.
Od kulturno-povijesnih znamenitosti valja spomenuti barokni oltar iz 18. st., slika Gospe od Ružarija, oltar Sv. Josipa sa slikom Gospe od Zdravlja iz istog razdoblja.
Stanovnici se bave zemljoradnjom i ribatstvom, u novije doba turizmom. U Betini se nalazi i brodogradilište od 1740. u kojem se i danas izrađuju drveni brodovi.
Jezera
Naselje se nalazi u istoimenoj uvali okrenutoj prema istoku. Uzvišenja Brošćica (113m) i Čvrdak (112m) štite mjesto od bure, a dio otoka prema otvorenom moru od juga. Naselje se formiralo prije 1298. godine, kada je prigodom osnivanja šibenske biskupije navedeno kao dio župe Murter. U to doba mjesto broji 8 domaćinstava s 94 žitelja. Jače naseljavanje počinje sredinom 16. st. prebjezima s kopna koji bježe pred turskim osvajačima. Samostalna župa postaju 1602., a župna crkva Gospe od zdravlja završena je 1724. Posebnu zanimljivost i kulturno-povijesnu vrijednost predstavlja glavni oltar te oltarna slika Gospe od zdravlja iz 18. st. rađena kao polureljef u drvetu.
Jezera su naselje pomoraca, ribara i ratara, a u posljednje vrijeme sve se više ljudi bavi turizmom.
Murter
Naselje podno najvišeg otočnog brda-Raduča, a kontinuitet naselja možemo pratiti od antike kada je tu postojalo ilirsko-rimsko naselje Colentum što potvrđuju arheološki nalazi na području Gradina iz tog doba. Župa se spominje 1298., iako je vjerojatno da je i mnogo prije postojala (kršćanstvo se u početku razvoja najprije širilo u organiziranim naseljima). Tada naselje Velo Selo ima 202 stanovnika. Ranosrednjovjekovna župna crkva obnovljena 1770. a proširena 77 godina poslije. Današnji izgled poprima 1964. U crkvi se nalazi barokni oltar iz 18. st. te gotički kip Bogorodice.
Stanovnici naselja pretežito su ribari i pomorci te stočari i zemljoradnici, dok u posljednje vrijeme sve više ljudi se bavi turizmom. U marini Vinici je brodogradilište drvenih brodova.
Kornati
Kornati su najrazvedenija otočna skupina cijelog Sredozemlja, a nalaze se u sjevernoj Dalmaciji nedaleko Šibenika. Ovaj pravi labirint mora i kamena sastoji se od oko 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi s površinom od svega 70 četvornih kilometara. U neposrednoj blizini nacionalnog parka Kornati, koji obuhvaća veći dio otočja s okolnim more, je još jedan biser zaštićene prirode u Hrvatskoj - park prirode Telašćica. On obuhvaća prostrani i duboki istoimeni zaljev na susjednom Dugom otoku, u kojem također ima više lijepih malih otočića i neposredno uz more malo slano jezero. Kornatski otoci ističu se brojnim bizarnim oblicima i neobičnim reljefnim strukturama, te osobito visokim klifovima.
|
|
|
